I u bjelopoljskom Centru za kulturu Dragan Radević, novinar i publicista, predstavio je svoju knjigu ,,Bratoubilački rat u Crnoj Gori 1941-1945”. Ovo djelo upravo je štampano u bjelopoljskom „Pegazu”, a izlazak su pomogla i dvojica Bjelopoljaca, Zoran Lazović i Boris Perović.
– Imao sam tu sreću ili nesreću da kao prvi čovjek uđem u arhive Jugoslovenske Ozne i Udbe. Igrom slučaja ili ne, naišao sam na dokumenta koja osvjetljavaju ono što se događalo od 1941-1945. godine u Crnoj Gori. Iako taj arhiv nije daleko odavde, trenutno ja ne mogu više da uđem u njega. Embargo traje 60 godina. Kad sam sve to pregledao shvatio sam svu nesreću i tragediju koja nam se dogodila. Kod mene je bila idealna ravnoteža. Jednog djeda su mi ubili partizani, a drugog četnici. Onda sam o tome počeo da razmišljam i sudim bez ostrašćenosti i bez osvetoljubivost ili ono što kod nas u Crnoj Gori nazivaju usudom – rekao je autor obraćajući se Bjelopoljcima okupljenim na ovoj književnoj večeri.
Autor je dodao da se živeći dugo van Crne Gore oslobodio onih „crnogorskih zavisti” i pokušao u kako je istakao, teškom i mučnom periodu za sve nas koji traje i dan danas, da temi priđe korektno.
– Odabrao sam dva vrsna naučnika, pisca i književnika, od kojih je jedan bio sa jedne a drugi sa druge strane. Recenzenti su akademik dr Vlado Strugar, čovjek koji je u oslobođeni Beograd ušao 1944. kao jedan od političkih komesara Druge armije. Drugi čovjek je akademik Matija Bećković, sin Vuka Bećkovića, komandanta Rovačkog bataljona u toku rata, koji se rado družio, poslije rata, sa Đilasom. Igrom slučaja ja sam taj dokument donio i pokazao da je Đilas naredio da se Vuk Bećković likvidira u Teharju u maju 1945. godine, kazao je autor.
– Pokušao sam da sve ove informacije i dokumenta provjerim i na terenu sa živim ljudima, bez ostrašćenosti. Knjigom dominiraju dvije kontroverzne ličnosti, s jedne strane Milovan Đilas koji je bio od 13. jula 1941. godine do svog političkog kraha čovjek koji je odlučivao o životu i smrti u Crnoj Gori, kako u toku rata tako i u toku Informbiroa. Druga knjiga koja će biti štampana do kraju ove godine je „Informbiro” i to je drugi bratoubilački rat u Crnoj Gori. Bio je gori i perfidniji od ovog prvog u kojem je uloga Đilasa preovladavajuća.
– U narednom, dopunjenom izdanju, biće obuhvaćeno još 1.600 imena, u potpunosti Bjelopoljski, Kolašinski i Beranski srez. Tamo gdje su se tokom rata i vodile najveće borbe. Rat je bio sve do 1944. godine u Crnoj Gori dominantan između partizana i četnika. I to je naša tragedija. Napisao sam ovu knjigu da se to zlo više nikad ne ponovi. Da nikad ne udari brat na brata, otac na sina, ujak na sestrića ili sinovac na strica. Da jedni na druge nikad ne dignu ruku ili pušku – zaključio je Radević.
O knjizi su govorili novinari i književnici Novica Đurić i Goran Ćetković, odlomke čitao Predrag Vukojević, glumac Bjelopoljskog pozorišta, a moderator je bio Goran Bjelanović.
M.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.